Mamografija je rendgenski pregled dojki koji omogućava otkrivanje promena u tkivu mnogo pre nego što postanu opipljive ili izazovu simptome.
Predstavlja najvažniju metodu skrininga raka dojke i osnovu nacionalnih programa ranog otkrivanja bolesti. Uprkos njenom značaju, mnoge žene osećaju nelagodu ili strah pred pregled, najčešće zbog nepoznanice – šta ih zapravo čeka i kako se treba pripremiti.
Ovaj tekst ima za cilj da pruži tačne i jasne informacije o tome kako izgleda mamografski pregled, kako se sprovodi i zašto je bezbedan.
Mamografija je dijagnostička metoda koja koristi nisku dozu rendgenskih zraka da bi se prikazala unutrašnja struktura dojki.
Na mamografskim snimcima lekar može uočiti mikrokalcifikacije, čvoriće ili promene u strukturi tkiva koje mogu ukazivati na benigne ili maligne procese.
Cilj mamografije nije samo otkrivanje raka dojke, već i praćenje stanja dojki kod žena koje imaju ranije dijagnostikovane promene ili su pod povećanim rizikom.
Mamografija se preporučuje svim ženama između 45. i 69. godine života,
svake dve godine, u okviru organizovanog nacionalnog programa skrininga.
Žene sa povećanim rizikom (porodična istorija raka dojke, genetske mutacije BRCA1/BRCA2, ranije promene u dojkama) treba da započnu sa pregledima ranije i češće, po savetu lekara.

Pregled se obavlja u specijalizovanoj radiološkoj ordinaciji i traje nekoliko minuta. Izvodi ga radiološki tehničar, a snimke kasnije analizira radiolog.
Ceо pregled traje oko 10 do 15 minuta, a izlaganje zračenju traje svega nekoliko sekundi.
Od pacijentkinje se traži da skine odeću od pojasa naviše i ukloni nakit, lančiće i eventualne dezodoranse ili pudere sa kože.
Svaka dojka se pojedinačno postavlja na ravnu ploču aparata.
Druga ploča aparata lagano pritisne dojku da bi se tkivo ravnomerno rasporedilo. Ovaj deo pregleda može biti neprijatan, ali ne i bolan. Kompresija je neophodna jer omogućava jasniji snimak i manju dozu zračenja.
Za svaku dojku obično se rade dva snimka: jedan odozgo i jedan ukoso. U nekim slučajevima, lekar može tražiti dodatne projekcije radi boljeg prikaza određenog dela tkiva.
Nakon snimanja, pacijentkinja može odmah da se obuče i nastavi sa uobičajenim aktivnostima.
Većina žena oseća blagu nelagodnost zbog pritiska ploča aparata, naročito ako su dojke osetljive (npr. neposredno pred menstruaciju).
Bol nije uobičajen i zavisi od individualne osetljivosti.
Nelagodnost traje vrlo kratko, a efekat ranog otkrivanja bolesti višestruko prevazilazi svaki trenutni osećaj neprijatnosti.
Pravilna priprema doprinosi tačnosti snimka i udobnosti tokom pregleda.

Mamografija koristi vrlo nisku dozu rendgenskog zračenja. Količina zračenja manja je od one kojoj smo izloženi tokom prirodnog okruženja u toku nekoliko nedelja. Pregled je bezbedan, uključujući i za žene sa implantima, uz adekvatnu tehniku snimanja.
Koristi ranog otkrivanja raka dojke višestruko prevazilaze minimalni rizik od zračenja.

Nalaz tumači specijalista radiolog, a rezultat se obično dobija ubrzo nakon pregleda.
U slučaju sumnjivog nalaza, lekar može preporučiti dodatne dijagnostičke metode – ultrazvuk dojki, magnetnu rezonancu, ciljane snimke ili biopsiju.
Važno je imati u vidu da dodatni pregled ne znači da je u pitanju karcinom, već da je potrebno dodatno razjašnjenje nalaza.

Mamografija je najpouzdaniji način ranog otkrivanja raka dojke.
Pregled je brz, bezbedan i visoko efikasan, a blagovremeno obavljanje mamografije značajno smanjuje smrtnost od ove bolesti.
Redovni pregledi, zajedno sa samopregledom i kliničkom kontrolom, omogućavaju da se bolest otkrije u ranoj fazi – kada su mogućnosti lečenja najbolje, a šanse za potpuno izlečenje najveće.
Briga o zdravlju dojki nije samo odgovornost prema sebi, već i prema porodici i zajednici.
Mamografija je mali korak koji može značiti mnogo – pravovremeno otkrivanje, uspešno lečenje i život bez straha.